Najmjerodavnija studija o sreći dosad je nastala na osnovu rezultata istraživanja koje je rađeno više od 75 godina na uzorku od 268 ispitanika. Započeto krajem tridesetih prošlog vijeka, još je u toku jer se ispitanici prate do kraja njihovih života.
Pitanje na koje su harvardski istraživači tražili odgovor je: Kako rastemo i mijenjamo se, kako se mijenjaju naše vrijednosti tokom života i šta je to što nas čini srećnim i ispunjenim.
Studija pod nazivom Harvard Grant Study dala je neprocijenjivo vrijedne rezultate i njeni zaključci su univerzalni.
Psihijatar i profesor sa Harvarda Džordž Vailant, vodio je studiju od 1972. Do 2004. i o tome napisao knjigu “Trijumf iskustva: ljudi iz velike harvardske studije” .
Profesor Vailant ističe 5 najvažnijih lekcija koje se mogu naučiti iz ovog velikog i dugogodišnjeg istraživanja:
- Ljubav je zaista sve što je važno
Može izgledati očigledno, ali nije zbog toga manje važno: Ljubav je ključ za srećan i ispunjen život. Ovdje imamo dva stuba sreće: jedan je ljubav, a drugi pronalaženje načina da se nosimo sa životnim izazovima, a da to ne otjera ljubav iz našeg života. Jedno od najvažniji otkrića ove studije je upravo to da su emotivne veze jedina bitna stvar u životima ljudi. Sva druga dostignuća, karijera, novac, dobro zdravlje, ali bez dobre veze i osobe koja ga podržava, nisu mogli učiniti čovjeka srećnim. “Sreća su samo kola – ljubav su konji!”
- U pitanju je nešto veće od novca i moći
Ova velika studija samo je potvrdila ono što su pokazala mnoga druga istraživanja: prikupljanje moći i materijalnog bogatstva nije u direktnoj korelaciji sa osjećajem sreće. To ne znači da nisu ljudima važni, i da nemaju nikakav uticaj, već su samo mali dio ukupne slike, i dok u jednom periodu mogu igrati značajnu ulogu, kako vrijeme prolazi postaju sve manje značajni posmatrani u kontekstu čitavog života.
Otkriveno je da zadovoljstvo u kasnim 70-im nije čak ni u sugestivnoj vezi sa društvenim slojem iz kog ispitanici potiču, niti sa njihovim kasnijim sopstvenim prihodima. U smislu dostignuća ispunjenosti i sreće, jedino su kao važno isticali zadovoljstvo u radu.
- Bez obzira kako započeli život, svi možemo vremenom postati srećniji
Čovjek po imenu Godfri Minot Kamil je u studiju ušao sa prilično sumornim izgledima za zadovoljstvo životom: Imao je najniži rejting za buduću stabilnost po svim procjenama, pritom je ranije pokušao i samoubistvo. Ali na kraju svog života, on je bio jedan od najsrećnijih. Zašto? Kako objašnjava Vailant, “On je proveo svoj život u potrazi za ljubavlju . ”
- Povezivanje je ključno
Radost je u povezanosti, kaže Vailant – Što je više područja u vašem životu koja možete povezati, to bolje.
Studija je pokazala da su jake veze daleko najjači predznak zadovoljstva životom. I u smislu zadovoljstva u karijeri takođe, osjećaj povezanosti čovjeka sa njegovim radom je mnogo važniji nego što je novac ili postizanje tradicionalnog uspjeha.
Zaključak studije u psihološkom smislu je da je povezanost zapravo “pun pogodak””, kaže Vailant.
Kako život ide dalje, veze postaju još važnije. Ova studija je pružila dobru polaznu tačku za veći broj istraživanja na temu značaja društvenih veza i uticaja na dugovječnost, niži nivo stresa i poboljšane ukupne dobrobiti .
- Izazovi i perspektive koje oni daju mogu učiniti čovjeka srećnijim
Put iz nezrelosti u zrelost je neka vrsta kretanja od narcisoidnosti do povezanosti, a veliki dio ove promjene ima veze sa načinom na koji se pojedinac nosi sa izazovima.
Mehanizmi, načini kako se ko nosi sa životom – “sposobnost da se napravi zlato od blata” kako Vailant kaže – imaju značajan uticaj na socijalnu podršku i ukupno blagostanje. Tajna je u tome da se narcizam – fokus uma na sopstvenim emocionalnim oscilacijama i uočenim problemima, zamijeni odbrambenim mehanizmima zrele, odrasle osobe, objašnjava Vailant, navodeći Majku Terezu i Betovena kao primjere.
Majka Tereza je imala strašno djetinjstvo, a njen unutrašnji duhovni život je bio veoma bolan, kaže Vailant, ali ona je to preokrenula u veoma uspješan život brinući se o drugim ljudima.
Kreativni izraz je još jedan način da se produktivno bavi izazovima i ostvari smisao i blagostanje.
Betoven je imao velikih izazova u životu, jer je baveći se umjetnošću morao da se nosi i sa velikim siromaštvom. Ali kao neko ko je napisao “Odu radosti” pokazao je da je zaista i u potpunosti povezan sa svojom muzikom, i da je to za njega bio pravi izvor sreće.
Izvor: The Huffington Post